Ova nabavka ukazuje na određene proizvode, a samim tim vjerovatno i na ponuđače. Oprema koja se zahtijeva je do detalja opisana, traže se mnogobrojni certifikati, a dio tehničkih specifikacija je napisan na engleskom jeziku, što ukazuje da je prepisana s opreme konkretnog proizvođača.
Na ovakav način se ne dobiva najbolja vrijednost za novac, nego uglavnom pristigne samo jedna ponuda ponuđača koji je najčešće i sam učestvovao u izradi tenderske dokumentacije u visini procijenjene vrijednosti nabavke.
Ovim ugovorni organ krši član 54. stav (9) ZJN-a „Osim ako nije opravdano predmetom nabavke, u tehničkoj specifikaciji ne smije se uputiti na određenog proizvođača, na porijeklo ili na poseban postupak, na marke, patente, tipove ili određeno porijeklo, ako bi se time pogodovalo ili bi se isključili određeni privredni subjekti ili određeni proizvodi.“ #ćiribućiriba

U ovoj nabavci ugovorni organ zahtijeva 92 stavke vezane za potrošni materijal za štampače šest različitih proizvođača. Ovako postavljena nabavka bez dijeljenja na lotove po proizvođačima neće omogućiti ugovornom organu najbolju vrijednost za novac. Također, za svaku od stavki navedena je robna marka, bez mogućnosti nuđenja ekvivalenta.

Prekršen član 54. stav 9 ZJN-a: Osim ako nije opravdano predmetom nabavke, u tehničkoj specifikaciji ne smije se uputiti na određenog proizvođača, na porijeklo ili na poseban postupak, na marke, patente, tipove ili određeno porijeklo, ako bi se time pogodovalo ili bi se isključili određeni privredni subjekti ili određeni proizvodi. Takve napomene dopuštene su samo ako se predmet nabavke ne može dovoljno precizno i razumljivo opisati, ali se bez izuzetka moraju označiti s dodatkom “ili ekvivalent”. Nepoznavanje predmeta nabavke ne oslobađa ugovorni organ obaveze za definiranje predmeta nabavke na stvarno konkurentskoj osnovi. #ćiribućiriba

Rudnici mrkog uglja „Banovići“ su raspisali otvoreni postupak nabavke angažovanja radnika mašinske struke (bravari – varioci) na vanrednim poslovima popravke postrojenja u pogonu „Separacija“ sa procijenjenom vrijednošću od 110.000 KM (bez PDV-a). Radi se o „atipičnoj nabavci“ 65.000 časova angažmana radnika mašinske struke (bravari – varioci). Pitanje je da li su to ujedno i vanredni poslovi jer su isti realizovani i tokom 2018. i 2019. godine.
Da se radi o „namještanju poslova“ i javnoj nabavci koja je u suprotnosti s principima nediskriminacije i jednakog tretmana ukazuje i zahtjev za ekonomskom i finansijskom sposobnošću gdje se od potencijalnog ponuđača traži „Da je u posljednje 3 (tri) godine uspješno realizovao najmanje 1 (jedan) ugovor vrijednosti minimalno 100.000,00 KM bez PDV-a na poslovima Angažovanja radnika mašinske struke (bravari, varioci) na popravci mašinskih postrojenja na Separaciji“. Analizom prethodnih poslova ugovornog organa je vidljivo da je u oktobru 2019. godine ugovoren istovjetni posao s firmom Vienn Tehnokomerc iz Tuzle u vrijednosti od 104.975 KM (bez PDV-a).
Iz provedene analize je vidljivo direktno kršenje Zakona o javnim nabavkama ali ne i Krivičnog zakona FBiH (ili BiH), što ugovornom organu daje mogućnost da „štima“ poslove bez značajne mogućnosti da odgovara za postupke. Naime, Krivični zakoni Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine ne predviđaju posebna krivična djela u oblasti javnih nabavki. Međutim, Krivični Zakonik Republike Srpske, od 2017. godine propisuje krivična djela Zloupotreba u postupku javne nabavke (član 250.) i Nezakonito davanje pogodnosti privrednim subjektima (član 325). Također, Krivični zakon Brčko Distrikta, od 2017. godine propisuje krivična djela Zloupotreba u postupku javne nabavke (član 236a.) i Nezakonito pogodovanje (član 377a.). Tako je Krivičnim Zakonik u Republici Srpskoj u članu 250 propisuje da „Odgovorno lice u privrednom društvu ili drugom subjektu privrednog poslovanja koje ima svojstvo pravnog lica ili poduzetnik koji u postupku javne nabavke podnese ponudu zasnovanu na lažnim podacima, ili se na nedozvoljen način dogovara s ostalim ponuđačima, ili poduzme druge protupravne radnje u namjeri da time utiče na donošenje odluka naručioca u bilo kojoj fazi postupka javne nabavke, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina i novčanom kaznom.“ Istovremeno član 325. istoimenog zakonika u vezi Nezakonitog davanja pogodnosti privrednim subjektima propisuje „Službeno ili odgovorno lice koje pogoduje jednom od privrednih subjekata prilagođavanjem uslova javne nabavke ili sklopi ugovor s ponuđačem čija je ponuda u suprotnosti sa uslovima iz dokumentacije za nadmetanje, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do pet godina i novčanom kaznom.“
Iz navedenog je vidljivo da su potrebne hitne izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH i Krivičnog zakona FBiH s aspekta uključivanja krivičnih djela Zloupotreba u postupku javne nabavke i Nezakonito davanje pogodnosti privrednim subjektima u cilju smanjenja zloupotreba i neregularnosti u javnim nabavkama. To bi bio tek prvi korak u borbi protiv korupcije jer iskustva Republike Srpske i Brčko Distrikta BiH ukazuju da je procesuiranje navedenih djela mnogo važnije od samih izmjena krivičnih zakona. #ćiribućiriba

ZP Elektro-Bijeljina, a.d. Bijeljina raspisalo je 22.05.2020. godine otvoreni postupak za nabavku softverskih licenci, procijenjene vrijednosti 100.000,00 KM bez PDV-a. Nabavka je podijeljena na 2 lota (licence za potrebe Direkcije Preduzeća – 55.000,00 KM i licence za potrebe Radnih jedinica – 45.000,00 KM), a predviđeno je sklapanje okvirnog sporazuma s jednim ponuđačem na period od godinu dana (obavještenje o nabavci broj 1245-1-1-33-3-26/20).

Kao što najčešće biva slučaj kod ovakvih predmeta nabavki, uslovi za tehničku i profesionalnu sposobnost, pored uspješnog iskustva u realizaciji najmanje jednog ugovora u vrijednosti ne manjoj od vrijednosti pojedinih lotova, teško da se mogu okarakterisati kao minimalni (član 44. ZJN) i zahtijevaju da ponuđač mora imati na raspolaganju osoblje sa sljedećim certifikatima i drugim kvalifikacijama:

–    Microsoft Certified Systems Engineer iz domena Windows servera

–    Microsoft Certified Solutions Associate iz domena Windows servera

–    Microsoft Certified Technology Specialist iz domena Active Directory

–    CCNP Cisco Certified Network Professional Routing & Switching

–    CCNP Cisco Certified Network Professional – Security

–    Information Technology Infrastructure Library (ITIL), i td,

kao i međunarodno priznate certifikate ISO 9001, ISO 27001, ISO 20000, 22301, 45001:2018, ISO 18295 Customer Communication Centers Management System.

Prema podacima s Portala JN za prethodni period, ovaj ugovorni organ je 04.06.2019. sklopio okvirni sporazum s kompanijom PROINTER ITSS za nabavku softverskih licenci i cloud servisa, na iznos od 49.978,03 KM bez PDV-a koji je u potpunosti realizovan, a u 2018. godini je nabavka softverskih licenci povjerena dobavljaču SIRIUS 2010 – vrijednost sklopljenog ugovora je bila 39.996,86 KM bez PDV-a.

Pitamo se da li je primjetna dvostruko veća vrijednost koju ugovorni organ planira dati za licence u ovoj godini, rezultat rasta stvarnih potreba za licencama ili naprosto većina nabavki u ovoj godini košta više, samim time što je izborna.

JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar je 8. maja 2020. godine raspisala otvoreni postupak reklamiranja Društva putem nogometnog kluba s područja grada Mostara sa procijenjenom vrijednošću od čak 200.000 KM (bez PDV-a). Također je 20. maja raspisan otvoreni postupak reklamiranja Društva putem nogometnog kluba s područja grada Širokog Brijega (Obavještenje o nabavci broj 799-1-2-382-3-313/20) s istom procijenjenom vrijednošću od 200.000. KM (bez PDV-a).

Da je nabavka reklamiranja JP Elektroprivrede HZHB na području Grada Mostara  u suprotnosti s principima nediskriminacije i jednakog tretmana ZJN BiH ukazuju i minimalni zahtjevi u kojima se traži su da klub posjeduje odobrenje/licencu za učestvovanje u takmičenju Premijer lige BiH za sezonu 2019./2020. godina, te licencu za učestvovanje u takmičenje UEFA lige za prethodne dvije sezone (2018./2019. i 2019./2020. godina). Također se traži i da je klub učestvovao u evropskim takmičenjima (UEFA liga) u prethodne dvije sezone (2018./2019. i 2019./2020. godina). Također, prema zahtjevima JP Elektroprivrede HZHB, klub mora raspolagati stadionom s digitalnim semaforom i ‘plutajućom trakom’, da raspolaže sa stadionom najmanje 8.000 sjedećih i najmanje 1.000 natkrivenih sjedećih mjesta te da ima stadion koji reflektorsku rasvjetu za igranje noćnih utakmica. Sve ovo ukazuje da se nabavka „namješta“ HŠK Zrinjski iz Mostara, koji je također nabavke u istom iznosu dobio i 2015, 2017, 2018 i 2019. godine, samostalno ili kao dio grupe ponuđača.

Treba napomenuti i da je nabavka reklamiranja na području grada Široki Brijeg također u suprotnosti s principima nediskriminacije i jednakog tretmana ZJN BiH jer se prema zahtjevima od ponuđača traži  također odobrenje/licenca za učešće u takmičenju Premijer lige BiH, odobrenje/licencu za učešće u UEFA takmičenjima, te da ponuđač ima stadion opremljenim digitalnim semaforom i „plutajućom trakom“, najmanje 5.000 sjedećih mjesta od čega najmanje 3.000 natkrivenih sjedećih mjesta te reflektorsku rasvjetu za igranje noćnih utakmica. Sve ovo ukazuje da se nabavka „namješta“ NK Široki Brijeg koji je takođe nabavke u istom iznosu dobio i 2016, 2017, 2018 i 2019. godine, samostalno ili u saradnji sa nekim drugim ponuđačima.  

Izdvajanje od 400.000 KM godišnje za reklamiranje JP Elektroprivreda HZHB putem 2 fudbalska kluba predstavlja užasan i u najmanju ruku „licemjeran“ potez, naročito uslijed evidentnog pada ekonomskih aktivnosti i najavljene krize uslijed pandemije COVID-19. Međutim, očigledno je da JP Elektroprivreda HZHB ima novca za rasipanje u ova krizna vremena, naročito nakon što se „riješila“ dugogodišnjeg „balasta“ u vidu subvencija cijene električne energije za potrebe mostarskog Aluminij-a. Što bi rekla pjesma „Reč dve o biznisu“ grupe Atheist Rap iz Novog Sada “Ali, budućnost svetska, svetski trendovi, tehnologije, to više nije u trulim fabrikama, propalim preduzećima. Je*eš fabrike, u fudbalu je posao, u fudbalu je kapital!”

Ministarstvo finansija ZE-DO kantona je raspisalo otvoreni postupak nabavke usluga odobravanja dugoročnog kreditnog zaduženja Zeničko-dobojskog kantona u 2020. godini u iznosu od čak  31.642.680,00 KM za šta je spremna da izdvoji do 5.372.118,37 KM (bez PDV-a). Radi se o nabavci koja je podijeljena u 8 lotova i kreditu sa kvartalnom otplatom na 4 godine bez uključenih prvih 12 mjeseci grejs perioda. I dok se zaduženja povećavaju, pogotovo uslijed potrebe saniranja posljedica smanjenja prihoda uslijed pandemije COVID-19, vidljivo je da uopšte nisu planirane uštede u cilju realokacije sredstava uslijed novonastalih okolnosti. Posebno je bitno istaći da su u ZE-DO kantonu zabilježene dvije izmjene Plana JN za 2020. godinu tokom aprila i maja sa uvećanjem ukupnih troškova za nabavke za preko 400.000 KM (bez PDV-a). Interesantno je da se za skoro 133.000 KM planira izdvojiti više za nabavku i isporuku kancelarijskog materijala i pribora nego što je to planirano orginalnim planom.

No vratimo se na samu nabavku dugoročnog kreditnog zaduženje Zeničko-dobojskog kantona u 2020. godini. Ako posmatramo Lot 1. i predviđeno zaduženje od 10.000.000,00 KM, te planirano izdvajanje za troškove kamate i druge prateće troškove u iznosu od 1.697.744,44 KM (bez PDV-a), kao i uslove za navedeni kredit (kvartalna otplata u roku od 48 mjeseci bez uključenog grejs period od 12 mjeseci) dolazimo do planirane kamatne stope od preko 5%, što je čak više od kamate koje se naplaćuju za komercijalne kredite pojedincima. A država i njene institucije bi trebale da su „sigurnije“, a samim tim bi i kamata trebala da je niža. Da se nešto „očekuje“ u vezi sa visinom izdvajanja za troškove kamata ukazuje i činjenica da je za kredit od 10.000.000 KM u 2020. godini došlo do povećanja procjenjene vrijednosti za oko 10% (u 2019. godini je procjenjena vrijednost kreditnog zaduženja u iznosu od 10.000.000 pod istim uslovima iznosila 1.546.497,54 KM bez PDV-a dok je procjenjena vrijednost u 2020. godini 1.697.744,44 KM bez PDV-a). Posebno je značajno reći da je konačan ugovoreni iznos za vrijednost dugoročnog zaduženja na 10.000.000 KM u 2019. godini iznosio 1.274.367,78 što je za 25% niže od procijenjene vrijednosti navedene nabavke u 2020. godini.

Očigledno je da se u narednom periodu sprema povećanje kamatnih stopa na kredite, jer se teško logički može naći razuman zaključak osim da je prisutna određena „najava“ bankarskog sektora o novim uslovima kreditiranja državnih institucija. To je svakako u protivnosti sa pričama u javnosti da će bankarski sektor uraditi sve da pomogne institucijama, privredi i stanovništvu uslijed novonastale krize prouzrokovane pandemijom COVID-19. Očigledno je profit mnogo značajniji od „društvene odgovornosti“, čija se priznanja svakako mogu kupiti za nekoliko hiljada maraka ukoliko se neko želi javnosti predstaviti kao „društveno odgovoran.“

Zavod za zapošljavanje Republike Srpske je raspisao otvoreni postupak nabavke usluga u vezi održavanja serverske i mrežne infrastrukture i bekap sistema server sobe sa procijenjenom vrijednošću od 49.500,00 KM (bez PDV-a). Upravo ovako je glasila i naša vijest u aprilu 2019. godini, kada smo prvi put pomenuli namještanje poslova firmi Prointer od strane Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, što je i potvrđeno u julu 2019. godine kada je javnu nabavku Održavanje serverske i mrežne infrastrukture i bekap sistema server sobe (Obavještenje o nabavci broj 1055-1-2-23-3-12/19) dobila firma Prointer ITSS) u vrijednosti od 49.440,00 KM, kao jedini ponuđač na tenderu.

Kad se posmatra tenderska dokumentacija, segment koji i dalje ukazuje na potencijalnu diskriminaciju i nejednak tretman se nalazi u vezi sa zahtjevom profesionalne i tehničke sposobnosti, odnosno zahtjevom da potencijalni ponuđač u svrhu obezbjeđenja stručnih osoba realizaciju posla iz predmeta nabavke mora raspolagati sa:

1. Cisco Certified Design Professional (CCDA) – minimalno 1 izvršilac
2. Cisco Certified Network Professional (CCNP Routing & Switching) – minimum 2 izvršioca
3. Cisco Certified Network Professional Security (CCNP Security) – minimum 2 izvršioca
4. CCNP DC Cisco Certified Network Professional Data Centar – minimalno 2 izvršioca
5. Cisco Certified Internetwork Expert R&S (CCIE Routing & Switching) – minimum 2 izvršioca
6. Check Point Certified Security Administrator (CCSA) – minimum 2 izvršioca
7. EMC Platform Engineer (EMCPE) – minimum 1 izvršilac
8. EMC Implementation Engineer (EMCIE) – minimum 1 izvršilac
9. EMCTA – Technology Architect -minimalno 1 izvršilac
10. HP Accredited Technical Professional – Server Solutions V3 – minimum 2 izvršioca
11. HP Accreditet Solutions Expert – Server Solution Architect V8 – minimum 2 izvršioca
12. Microsoft Certified System Engineer iz domena Windows Servera – minimum 2 izvršioca
13. Microsoft Certified Solutions Associate iz domena Windows servera – minimum 2 izvršioca
14. Microsoft Certified Technology Specialist iz domena Active Directory – minimum 2 izvršioca
15. Microsoft Certified Technology Specialist iz domena Windows Server Exchange – minimum 1 izvršilac
16. Microsoft Certified Technology Specialist iz domena SQL servera – minimum 1 izvršilac
17. VCP6-DCV VMware Certified Professional 6.0 – Data Centar Virtualization – minimalno 2 izvršioca
18. Veeam Certified Engineer (VMCE)
19. Information Technology Infrastructure Library (ITIL) – minimum 1 izvršioca

Može se reći da je tim stručnih osoba čak „proširen“ za 3 pozicije u odnosu na prethodni tender, što bi Zavod za zapošljavanje svakako trebao „pojasniti“ nadležnim istražnim organima. Da li je to radi stvarnih potreba ili je to trenutna slika ekspertize koju ima Prointer, to je nešto što svakako treba da bude predmet istrage.

Od ponuđača se traži i da ima implementirane sljedeće certificirane sisteme upravljanja, odnosno standarde (ISO 9001, ISO 27001, ISO/IEC 20000, ISO 22301, ISO 18295 i ISO 45001), ili ekvivalentne certifikate. I dalje nije u potpunosti jasno zbog čega su neophodni navedeni certifikati, dok je čak došlo do promjene zahtjeva od strane Zavoda za zapošljavanje u 2020. godini, te se sada traže standardi ISO18295 i ISO 45001 umjesto  ISO 29990 i EN 15838 koji su traženi u 2019. godini. I ovo je stvar koju bi nadležni Zavoda za zapošljavanje trebali „pojasniti“ nadležnim organima ukoliko ikad dođe do pozivanja na odgovornost zbog „namještanja“, odnosno krivičnog djela prema Članu 325. Krivičnog zakonika Republike Srpske – Nezakonito davanje pogodnosti privrednim subjektima. Član 325. Krivičnog zakonika Republike Srpske navodi da „Službeno ili odgovorno lice koje pogoduje jednom od privrednih subjekata prilagođavanjem uslova javne nabavke ili sklopi ugovor s ponuđačem čija je ponuda u suprotnosti sa uslovima iz dokumentacije za nadmetanje, kazniće se kaznom zatvora od jedne do pet godina i novčanom kaznom.“ #ciribuciriba

Hercegbosanske šume su raspisale otvoreni postupak nabavke informatičke opreme i usluga servisiranja te iste opreme sa procijenjenom vrijednošću od 180.000,00 KM (bez PDV-a) i bez podjele na lotove, iako se nabavljaju različite robe (računari, laptopovi, radne stanice, memorije, nadzorne kamere, štampači, toneri i slično). Planirano je zaključenje okvirnog sporazuma na dvije godine sa jednim dobavljačem.

Ono što je interesantno je činjenica da se predmetna nabavka ne realizuje u skladu sa planom koji je donesen za 2020. godinu u okviru kojeg je precizirano da se sve navedene stavke (računari, printeri, monitori, procesori, laptopi, nadzorna kamera, toneri i drugo) nabavljaju putem odvojenih otvorenih postupaka. Šta je razlog za „ukrupnjavanje“ predviđenih nabavki, nije objašnjeno u samoj tenderskoj dokumentaciji, niti pratećoj odluci. Ovom javnom nabavkom je narušen princip nediskriminacije i jednakog jer sam predmet nabavke nije bio podijeljen u više nabavki ili u više lotova.  Stav Agencije za javne nabavke je da podjela nabavke na lotove treba da ima dva osnovna cilja, kao što su osiguranje maksimalne konkurencije i smanjenje troškova postupka javne nabave. Pored toga, podjela nabave na lotove pomaže potencijalnim ponuđačima na način da lakše i uz minimalne troškove pripreme svoju ponudu.

Da li je nabavka namijenjena samo jednom „ponuđaču“ koji će biti u stanju da ponudi sve tražene stavke iz tenderske dokumentacije (njih 28), znat će se 28. maja 2020. godine nakon otvaranja ponuda. Ono što je svakako interesantno je da je vrijeme pandemije u velikom broju slučajeva javnih nabavki iskorišteno za namještanje određenih poslova mimo zakona i predviđenih procedura.

Poreska uprava Republike Srpske je raspisala otvoreni postupak nabavke usluga medijske kampanje za svoje potrebe sa procijenjenom vrijednošću od 80.000 KM (bez PDV-a). Radi se o uslugama emitovanja video spotova, objavljivanju novinskih i PR članaka, emitovanju radijskih spotova, te objavljivanju oglasa na bilbordima i vođenju kampanje, te je predviđeno sklapanje okvirnog sporazuma na godinu dana.

I dok Porezna uprava FBiH planira „rastrošno“ kupiti 237 novih računara, Poreska uprava RS nema namjeru da odustaje od svojih medijskih kampanja bez obzira na novonastale okolnosti u vezi pandemije COVID-19 i značajnog smanjenja javnih prihoda. Čak štaviše, Poreska uprava RS u 2020. godini planira da potrošti 30.000 KM više za samu kampanju nego što je to učinila u 2019. godini kada je procijenjena vrijednost navedene nabavke iznosila 50.000 KM (bez PDV-a). Tada je navedene poslove medijske kampanje za potrebe Poreske uprave dobila firma BAM CONSULT iz Banja Luke, i to sa jedinom prihvatljivom ponudom i na iznos od 49.305,00 KM (bez PDV-a). Interesantno je pomenuti da navedena firma nije registrovana za reklamiranje i propagandu,nego za poslove savjetovanja koje se odnosi na poslovanje i ostalo upravljanje. Zašto se planiraju veća izdvajanja za medijsku kampanju u vremenu lošijih javnih prihoda, treba svakako da odgovore nadležni u Poreskoj upravi Republike Srpske. #ćiribućiriba

Porezna uprava FBiH je raspisala otvoreni postupak nabavke računara – all in one (237 komada) za svoje potrebe sa procijenjenom vrijednošću od 300.000 KM (bez PDV-a). Ono što na prvu „bode oči“ je činjenica da se ovako velika nabavka PC računara provodi u doba pandemije COVID 19 kada je svaka moguća ušteda dobrodošla u cilju saniranja posljedica. Iako je broj korisnika javnih kuhinja u FBiH porastao za skoro 25%, očigledno je da Porezna uprava FBiH ne razmišlja o promjeni prethodno definisanih nabavki na početku godine kada se nije moglo znati o nadolazećim problemima.

Još je jedan podatak interesantan kada se govori o „rastrošnosti“ Poreske uprave FBiH. Naime, radi se o tome da je procijenjena vrijednost objavljene nabavke bar za 20% viša od njene vrijednosti na tržištu, odnosno viša od posljednje nabavke istovjetnih računara sredinom 2019. godine. Naime, posmatrajući istovjetnu nabavku 70 komada PC računara – all in one iz 2019. godine, na osnovu ugovorene cijene sa najboljim ponuđačem (firma KAMER COMMERCE d.o.o iz Ilidže) u iznosu od 69.300,00 KM (bez PDV-a) se može vidjeti da se nabavka predviđenih računara može provesti za ispod 1000 KM (bez PDV-a) po komadu. To znači da procijenjena vrijednost ne bi trebala da bude viša od 237.000 KM (bez PDV-a). Zašto je ista uvećana za 60.000 KM, pitanje je koje bi trebalo da daju nadležni u Poreznoj upravi FBiH.  A upravo se za ovaj iznos može obezbijediti u prosjeku 20.000 obroka za najugroženije građane koji koriste usluge javnih kuhinja. #ćiribućiriba